Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the sharethis-share-buttons domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121
Notice: _load_textdomain_just_in_time је позван неправилно. Translation loading for the colormag domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Молимо вас да погледате отклањање грешака у Вордпресу за више података. (Ова порука је додата у издању 6.7.0.) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/cresimos/public_html/wp-includes/functions.php:6121) in /home/cresimos/public_html/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1896
{"id":3669,"date":"2025-03-23T14:16:54","date_gmt":"2025-03-23T13:16:54","guid":{"rendered":"https:\/\/cresimos.com\/onlinemagazin\/?p=3669"},"modified":"2025-03-23T14:17:13","modified_gmt":"2025-03-23T13:17:13","slug":"zenska-umetnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cresimos.com\/onlinemagazin\/zenska-umetnost\/https-cresimos-com-enciklopedija\/umetnost\/","title":{"rendered":"\u017denska umetnost"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
Jo\u0161 u praistorijsko doba postoje studije koje ukazuju da su \u017eene stvarale grn\u010dariju, tekstil, korpe, oslikavale zidove i pravile nakit. Me\u0111utim, nema podataka ko su bili autori, pa se \u010desto sve, kao i kasnije u budu\u0107nosti, prepisivalo mu\u0161karcima. \u017denska umetnost oduvek je bila u drugom planu u odnosu na mu\u0161ku umetnost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n\u017denska umetnost<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Razlozi za to su gre\u0161ke napravljene i namerno i slu\u010dajno. Naime, od praistorijskog pa sve do savremenog doba \u017eene su bile u senci mu\u0161karaca. \u010cak se nekada nije ni prijavljivalo ra\u0111anje \u0107erke, odnosno biografija \u017eenskog deteta nije bila potpuna.<\/p>\n\n\n\n
Srednji vek<\/h2>\n\n\n\n
Postoje brojni zapisi i dokumenti koji ukazuju na to da su \u017eene radile i stvarale zajedno sa mu\u0161karcima. Umetnice kao \u0161to su Klarisa<\/strong>, Diemudus<\/strong>, Ende<\/strong> i Guda<\/strong> radile su na vezovima, iluminacijama rukopisa i izra\u0111enim kapitelima. Pripadale su dvema klasama: bile su ili iz bogate aristokratske porodice ili monahinje.<\/p>\n\n\n\n
Najpoznatiji vez iz tog perioda bila je \u201eBaje Tapiserija<\/strong>\u201d koja opisuje bitku kod Hejstingsa <\/strong>i normansko osvajanje Engleske. Veruje se da je vez napravila ili aristokratska \u017eena kao rezultat njene patnje ili monahinja.<\/p>\n\n\n\n
Srpska plemkinja i monahinja Jefimija<\/strong>, udovica Uglje\u0161e Mrnja\u010devi\u0107a<\/strong>, napisala je jadikovku za svog preminulog sina Uglje\u0161om<\/strong>. Me\u0111utim, kako je bila ve\u0161ta graverka i rukopisac, re\u010di pesme uklesala je u ikonu sa dve plo\u010de. Ikonu Bogorodice sa detetom mali Uglje\u0161a dobio je na poklon od episkopa Sere<\/strong> na kr\u0161tenju. Ikona, ukra\u0161ena dijamantima i zlatom, postala je simbol svih majki koje su izgubile svoju decu.<\/p>\n\n\n\n
Renesansa i Barok<\/h2>\n\n\n\n
Tokom Renesanse<\/strong> \u017eene po\u010dinju da se pojavljuju kao umetnice, \u0161to dovodi do porasta \u017eenske umetnosti. Me\u0111utim, zbog dru\u0161tvenih normi njihova uloga je bila ograni\u010dena. Ipak, zahvaljuju\u0107i kulturnim promenama i filozofiji koja poma\u017ee u podizanju statusa \u017eene, omogu\u0107eno im je da se vi\u0161e bave umetno\u0161\u0107u. Studiranje umetnosti vi\u0161e nije bilo rezervisano samo za mu\u0161karce, i \u017eene su mogle da u\u010de, i to ne samo slikarstvo, ve\u0107 i muziku i knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n
Najzna\u010dajnije umetnice ovog doba su Sofonisba Anguisola<\/strong>, Lavinia Fontana<\/strong>, Artemisia \u0110enteliski<\/strong>, Propercia De’ Rosi<\/strong> i druge. Pokazale su ne samo ogroman talenat, ve\u0107 i snagu i hrabrost da se suo\u010de sa dru\u0161tvenim ograni\u010denjima. Svojim radom pomerile su granice i uticale na umetni\u010dki izraz. Na\u017ealost, ve\u0107ina njihovih dela nije sa\u010duvana.<\/p>\n\n\n\n
U vreme Baroka<\/strong> umetnice postaju poznate po slikanju \u017eenskih tela i mrtvih priroda. Njihove slike prikazivale su \u017eene kao svesna bi\u0107a, sa manama i vrlinama. Primer je slika \u201eJudita odseca glavu Holofernu<\/strong>\u201d, Artemisie \u0110entilski<\/strong>. \u017dena je predstavljena kao sna\u017ena osoba koja se bori za sebe i svoju sudbinu.<\/p>\n\n\n\n
Slikanje mrtve prirode posebno je odgovaralo \u017eenama, prvenstveno zbog lakog pristupa materijalima. Iako \u017eanr nije bio mnogo popularan kod mu\u0161karaca, umetnice su sve vi\u0161e napredovale.<\/p>\n\n\n\n
XIX. i XX. vek<\/h2>\n\n\n\n
Tokom XIX.<\/strong> i XX.<\/strong> veka, \u017eenska umetnost do\u017eivljava zna\u010dajnu promenu. \u017dene po\u010dinju da dobijaju priznanja koja ranije nisu imale. U ovom periodu stvarale su portrete i pejza\u017ee. Ipak, i dalje su bile ograni\u010dene u obrazovanju; mnoge umetni\u010dke akademije i dalje su \u017eenama branile pristup.<\/p>\n\n\n\n
U XIX.<\/strong> veku umetnice poput Berte Morisot <\/strong>i Meri Kasat<\/strong> postale su poznate impresionistkinje. Bili su to po\u010deci emancipacije; po\u010dele su da se bore za pravo na obrazovanje i izlaganje svojih radova.<\/p>\n\n\n\n
Umetnice kao \u0161to su Nade\u017eda Petrovi\u0107<\/strong> i Beta Vukanovi\u0107<\/strong> ostavile su zna\u010dajan trag u slikarstvu i grafici.<\/p>\n\n\n\n
Umetnice u XX<\/strong> veku se uklju\u010duju u avangardne pokrete kao \u0161to su kubizam, dadaizam i nadrealizam. Jedna od najuticajnijih umetnica ovog vremena bila je Frida Kalo<\/strong>. Crtaju\u0107i svoje portrete, istra\u017eivala je li\u010dne i politi\u010dke teme.<\/p>\n\n\n\n
Tokom 60-ih<\/strong> i 70-ih<\/strong> godina, zahvaljuju\u0107i feministi\u010dkom pokretu, po\u010dele su da istra\u017euju teme roda i identiteta. Radile su na \u017eenskoj ravnopravnosti i slavile doprinos \u017eena kroz istoriju.<\/p>\n\n\n\n
Krajem XX veka po\u010dinju da koriste digitalne alate i na taj na\u010din pro\u0161iruju granice tradicionalne umetnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u017denska umetnost kroz istoriju, iako \u010desto marginalizovana, pokazuje bogatstvo i raznolikost izra\u017eavanja koje su \u017eene postigle uprkos dru\u0161tvenim i kulturnim preprekama. Od praistorijskih vremena do savremenih avangardnih pokreta,<\/p>\n\n\n\n
umetnice su se suo\u010davale s izazovima, ali su istovremeno pomerale granice i ostavljale neizbrisiv trag u svetu umetnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017denska umetnost kroz istoriju, iako \u010desto marginalizovana, pokazuje bogatstvo i raznolikost izra\u017eavanja koje su \u017eene postigle uprkos dru\u0161tvenim i kulturnim preprekama. Od praistorijskih vremena do savremenih avangardnih pokreta, \numetnice su se suo\u010davale s izazovima, ali su istovremeno pomerale granice i ostavljale neizbrisiv trag u svetu umetnosti. Renesansa i barok ozna\u010davaju va\u017ene trenutke kada su \u017eene po\u010dele da se afirmi\u0161u kao umetnice, a njihova dela su postala simbol snage i hrabrosti. U 19. i 20. veku, zahvaljuju\u0107i feministi\u010dkom pokretu, umetnice su se borile za prava i priznanje, istra\u017euju\u0107i teme identiteta i roda. Danas, kroz kori\u0161\u0107enje digitalnih alata i novih medija, \u017eene umetnice nastavljaju da oboga\u0107uju umetni\u010dku scenu i inspiri\u0161u budu\u0107e generacije. Njihov doprinos umetnosti je neprocenjiv, a njihova borba za ravnopravnost i priznanje ostaje klju\u010dna u oblikovanju savremenog umetni\u010dkog diskursa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[159],"tags":[1085,1088,1086,1087,1084,1089,1083],"class_list":["post-3669","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-umetnost","tag-barok","tag-beta-vukanovic","tag-frida-kalo","tag-nadezda-petrovic","tag-renesansa","tag-zenska-ravnopravnost","tag-zenska-umetnost"],"yoast_head":"\n
\u017denska umetnost –<\/title>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\t\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\t\n